O prehrani/O odgoju
-
Promjene
Nekada planiramo promjene i sigurni smo da ćemo od sutra drugačije. A onda se nešto dogodi. Padne kiša, baš nas iznerviraju u prometu, pa promjene odgađamo za neka bolja vremena. Kao da će ikada sve biti savršeno. Tako nam je sve važnije od vlastitog zdravlja. Dok nas na pragu četrdesetih ne krene sustizati zanemarivanje vlastitog tijela. Pa nas ukoči u leđima, ali sada to traje duže, puno duže. Teže se pokrenuti, teže se ispraviti nakon čučnja, a u glavi se osjećamo tromo i bezvoljno. Nakupilo se oko struka poprilično suvišnih masnoća. Kad su mališani u pitanju, ništa nam nije teško (ili je), ali zdravlje djece nam je jedino na što…
-
Priča iz parkića
Ispričat ću vam jednu priču… Možda bolje dramu ili igrokaz.. Prosudite sami. Likovi su izmišljeni, ali situacije nisu. Situacije su samo odraz svijeta u kojem živim. Sve ono što pročitam ili čujem u prolazu.. Mjesto radnje: parkić (kako ovdje vole nazivati manji park u kojemu su pretežno mali gosti i njihove mame. E, sad moram smisliti imena… Dvije mame i dva klinca. Tu sam u problemu jer koje god ime da nadjenem, netko bi se mogao osjetiti prozvanim. Nije čitanje s razumijevanjem svima jača strana. Zato neka bude ovako… Mama broj jedan zvat će se Milica ( ne znam niti jednu Milicu, ali ako se tako zoveš, nisi ti 100%,…
-
Nemoj biti čovjek koji parkira ispred garaža
Tvoji problemi ti se uvijek čine najvećima. Ja to potpuno razumijem. To ne znači da si neosjetljiv na tuđe probleme. To samo znači da jače osjećaš bol na svojoj koži. S druge strane, koliko god ti se tvoja bol činila jaka, ne prekidaš sugovornika koji ti priča o svojim problemima rečenicom:” Ma nije to ništa, meni je puno gore,” već slušaš, tješiš i pomažeš koliko možeš. Jer koliko god ti se tvoji problemi čine većima, ne umanjuješ tuđe Ali to uopće nije poanta ovog teksta. Zapravo je samo nekakav uvod u ono što želim ispričati. Imam garažu. Rekli bi neki koji stanuju u Zagrebu:” Blago tebi!” I je…
-
Frustracije naše svagdašnje
Nekad mi se čini da ne znamo razliku između poniznosti i poniženja. Ne znamo razliku između slobode izražavanja i vrijeđanja. Nismo u stanju, kada se osjetimo prozvanima, stati, udahnuti, tek onda reagirati. Poput djeteta vrištimo na svaki podražaj. Nismo dovoljno educirani da shvatimo, kako svaka srdžba, gnjev, uvreda koju ćemo napisati ili reći, više govori o nama nego o onome što je izazvalo takvu reakciju. Pojavom interneta, sve češće vlastite frustracije iznosimo pišući komentare. Jedno je ući u konstruktivnu raspravu na kulturan način, izraziti neslaganje s mjerom i dobrom namjerom, a nešto sasvim drugo je prosipati žuč i gnjev ispod nekakvog teksta. Pa je već postalo uobičajeno da, umjesto kod…
-
Odgajamo li egomanijake?
Moje djetinjstvo trajalo je sedamdesetih i osamdesetih.. Mama, tata, pet godina stariji brat i ja. Ne sjećam se da su se roditelji igrali sa mnom. Imala sam igračke i provodila sate u svijetu mašte. Mama je kuhala ili pospremala. Bavila se kućom i važnijim stvarima. Niti sam htjela niti ju tražila da se igramo skupa. Zato valjda i danas imam bujnu maštu i uživam u rijetkim trenutcima samoće. Ljeti smo po cijele dane bili vani, penjali se, skakali, ali znalo se vrijeme ručka, večere i spavanja. Kada su nam dolazili gosti, znalo se da djeca, osim za vrijeme jela, nemaju što tražiti za stolom s odraslima. ‘Ajmo, djeco, u sobu!…
-
Obitelj u pubertetu
Nisam dugo pisala o djeci. Nisam dugo pisala o odgoju. Iako bez prestanka razmišljam o ovoj temi, poput svakog roditelja, uvijek sam skeptična kod objavljivanja ovakvog sadržaja. Ne volim tekstove u kojima svi znaju sve i u kojima se serviraju čudotvorna rješenja kako ćete postupiti s djetetom u određenom trenutku. Ne volim kada netko na temelju vlastitog iskustva smatra da je njegova metoda jedino prihvatljiva, ne uzimajući u obzir različite osobnosti djece, različito okruženje, različitu klimu u kojoj odrasta…… Zato odmah da ponovim ono što sam i ranije pisala: Kao učiteljica o odgoju znam puno. Kao roditelj ne znam ništa. Odnosno, sve manje i manje. Mi smo trenutno u pubertetu…
-
Buđenje uz sirovo voće i povrće!
Kažu da bi bilo idealno jesti 8-10 obroka sirovog voća/povrća dnevno. Kad pročitate ovakvu informaciju, pomislite:” Kako da ne!” i već se vidite kako 8 puta dnevno sjeckate povrće i radite salate. I zaključite kako je to jedino izvedivo ako date otkaz, po mogućnosti pošaljete djecu da žive s bakom i djedom i još uvijek vam se čini da ne bi imali dovoljno vremena za 8 salata dnevno 😉 I onda odustanete. Tu smo jaki. U odustajanju. Ovaj način prehrane najvažnije je uvesti početkom proljeća. Za buđenje, energiju, čišćenje naše ispaćene jetre od teške hrane tijekom hladnih mjeseci, za raspoloženje, probavu, koncentraciju, volju za životom, za ljepšu kožu, za rješavanje celulita,…
-
Osnovne namirnice u kuhinji
Kako bi mogli krenuti s kuhanjem i planiranjem tjednih jelovnika moramo se opskrbiti osnovnim namirnicama. Sigurna sam da svatko od vas ima neke omiljene i češće korištene sastojke u svojoj kuhinji. Moji su godinama uvijek isti. Dakle, ovo je popis namirnica koje uvijek, više ili manje, imam na zalihi bez obzira na to što kuham…Kada se jednom opskrbite osnovnim sastojcima, tjedna kupovina će biti puno lakša…Samo kupujete svježe voće i povrće, sireve, meso, ribu, jaja na tjednoj bazi. Suhe sastojke i sve one koji mogu dugo stajati nadopunjujte po potrebi. Ovaj popis bi mogao biti i duži ili drugačiji, ali ne volim komplicirati. Neke sastojke koje sam možda izostavila, slobodno zamijenite s…
-
Ljeto je vrijeme za promjene
Evo mene malo da vam solim pamet….ili bolje, da si olakšam dušu 🙂 Stigle vrućine, nekako mi je sve usporeno, iako još radim i na godišnjem sam tek početkom 8. mjeseca. Dijete je sa mnom u Zagrebu, nije htio na more jer mu je ekipa tu, a u njegovoj dobi je ekipa sve. Roditelji više nisu glavni, dosadni su, naporni, stalno nešto brane i naređuju. Dakle, ja sam na poslu i tek se vidimo u poslijepodnevnim satima, kad zajedno ručamo, a onda on odlazi s društvom i vraća se kući tek nešto prije 10 navečer. E, da….pubertet je tu, osjećam ga u zraku. Uvijek me zanimala psihologija i pedagogija….Nije ni…
-
Dječja izbirljivost za stolom – STOP!
Često, možda prečesto, čujem roditelje kako kažu:“ Moje dijete to neće jesti.“ Naravno da se ta izjava uvijek odnosi na povrće, voće, mahunarke i uglavnom zdravu hranu. Tu priča prestaje. Obroci se prilagođavaju najmlađima i tako, često, više nikada ne nudimo djeci ono što ne vole. Da ne ispada kako pametujem, jer ja nisam nutricionist, ali sam majka najtvrdoglavijeg djeteta na planetu i vjerujte mi, imam iskustva u gore navedenim situacijama. Kako naučiti dijete da jede skoro sve? Zašto skoro? Zato što dajem pravo svakom čovjeku pa i onom najmanjem da ima jednu do dvije namirnice koje su mu baš bljak! Kod mog djeteta to su riba 🙁 i mlijeko. Prvo što moramo…