Glavna jela,  Proljeće,  Recepti,  Vege

Polpete od prosa sa špinatom

Dobra hrana na prvoj je liniji obrane našeg tijela od bolesti i stresa. Kad kažem dobra hrana, ne mislim na skupu, super hranu. Ne mislim na bifteke, zubace i škarpine. Mislim isključivo na sezonske namirnice od, po mogućnosti, provjerenih uzgajivača.
Teško je? Nije! Malih, domaćih Opg-ova ima svuda oko nas. Ako ne budemo kupovali od njih, bit će prisiljeni svoje plodove baciti u smeće. Dok mi kupujemo mrkvu iz Španjolske i poriluk iz Rumunjske, naši vrijedni ljudi na ovoj plodnoj zemlji prisiljeni su na propast. Domaće pile, domaća jaja, domaće jagode i ostala čuda grbavih plodova danas je, zahvaljujući koroni, puno lakše naći. Ako nemate naviku ići na tržnice, Google radi čuda kad želite nešto pretražiti. Pod zdravom prehranom, isto tako, ne podrazumijevam opsesiju. Ako želite pojesti smeće, pojedite ga. Važno je da stvaramo zdrave navike, da znamo razlikovati smeće, od onoga što nije. Dopustite si cheat day, ako želite. Kupite ananas i poneki uvozni plod. Neki su, poput avokada, tropskog voća korisni i zdravi. Pogotovo zimi kad nedostaje vitamina. Ali bazirajte svoju prehranu na lokalnim plodovima. Jedite sve. Osim ako imate uvjerenja zbog kojih to ne želite. Poštujem. Iznad svega poštujem vegane. Ali ne padajte pod utjecaj restriktivnih dijeta zbog gubitka kila. Nakupljeni kilogrami, pogotovo oni oko struka, ne bi trebali biti estetski problem, već alarm da radimo štetu našem zdravlju. Voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi trebala bi biti baza. Koliko čega, i što od svega, odlučite prema vlastitom ukusu. Ako ste osjetljivi ili alergični na poneku namirnicu, naravno da ju nećete jesti, ma koliko ona zdrava bila. Nismo svi isti. Mediteranska prehrana mi je temelj na kojem sam odrasla. Uostalom stručnjaci ju ističu kao najzdraviju. Više ribe, manje mesa i obilje povrća, voća, mahunarki te ponešto žitarica. Šećer i brašno u tragovima. I maslinovo ulje u potocima. Pa domaći sirevi. Za blagdane se najedem kolača bez grižnje savjesti. I nikada mi zbog toga nije loše. Navika – stvara se vremenom. Kad stvorite naviku, prehrana nije žrtva ili dijeta. Prehrana je užitak. Danas ove divne polpetice od prosa s mladim lukom i špinatom. Sve na kremi od špinata.
#jedipametno #jedilokalno #kupujdomace

RECEPT:

Šalica prosa (200 ml)
4 šake listova mladog špinata
2 mlade mrkve
2 mlada luka
2 režnja mladog češnjaka
1 jaje
sol, šareni papar, chili, curry, kurkuma (količina po ukusu)

Proso operite pa ga stavite u lonac hladne vode u omjeru 1:4
Neka se kuha na jakoj vatri dok ne zakipi, a onda posolite, poklopite, smanjite vatru na sasvim lagano i nastavite kuhati još 10-ak minuta. ne smije se pretvoriti u kašu i raskuhati.
Zrna trebaju ostati cijela.
Kada je proso kuhan, procijedite od viška vode i prebacite proso u zdjelu.
dodajte začine po želji i promiješajte.

Špinat operite, mrkvu ogulite i naribajte, mladi luk nasjeckajte na kolutove.
U tavi s malo maslinovog ulja stavite dinstati luk i mrkvu. odmah posolite pa nastavite dinstati desetak minuta da povrće omekša.
Dodajte špinat i češnjak i dinstajte dok špinat ne pusti svu tekućinu.
Dodajte povrće i jaje u zdjelu s prosom i sve dobro promiješajte.
Kušajte pa dodajte još začina ako je potrebno.
Rukama oblikujte polpete i stavljajte ih na lim za pečenje koji ste obložili masnim papirom.
Svaku polpetu pokapajte maslinovim uljem.
Stavite ih u prethodno zagrijanu pećnicu na 180º C, neka se peku dok ne prime zlatnu boju i dok ne postanu kompaktni tako da ih bez problema možete izvaditi (oko 30-40 min).
Servirajte uz salatu ili kremu od špinata.
Uživajte!

print
6
(Visited 9.651 times, 1 visits today)

U mojoj obitelji, generacijama, hrana je glavna tema razgovora, okosnica najljepših druženja, obiteljskih okupljanja za stolom, blagdanskih veselja. Hrana nikada nije bila samo potreba! U nasljeđe se prenosila vještina pripreme tradicionalnih receptura, dalmatinskih specijaliteta i sjećam se, kao dijete, živih rasprava između moje bake, mame i teta, tko najbolje priprema njoke, pašticadu, janjetinu…..orahnjaču i ostale delicije! Naglasak je, dakako, uvijek bio na domaćem, ne špricanom, sezonskom i zdravom, što je i moja nit vodilja kod svakodnevnog kuhanja za moju obitelj…….Nikada nam nije bilo dozvoljeno jesti slatkiše u neograničenim količinama! Pazilo se na raznolikost namirnica i boja na tanjuru! Smatralo se da je hrana izvor zdravlja ili uzrok svih bolesti! Ja sam, ipak po prirodi znatiželjna i koliko god štovala tradiciju, uvijek u svojim jelima pokušavam unijeti dašak novog, nepoznatog i malo drugačijeg. Ljubomorno i sebično čuvam bakine bilježnice s receptima koji su se skupljali desetljećima! Moje bake i tete, danas više nema. Nekako, nostalgično, ovaj blog posvećujem njima u čast, kao zahvalu za ljubav prema kuhanju i hrani koju su mi usadili i naučili me, ni neznajući, prenositi tu ljubav dalje….