Juha od koprive
Priroda je čudesna. Oduvijek sam smatrala da su najjeftinije namirnice i najzdravije. Pomalo zanemarene, ali okrenemo li se oko sebe ili odemo li u prirodu u rano proljeće, naći ćemo obilje besplatne hrane koja ne samo što je ukusna već i liječi. Postali smo jako pomodni i često mislimo da je hraniti se zdravo, nužno i skupo pa nerijetko kupujemo u dućanima zdrave hrane zapakirane namirnice s Dalekog istoka. Sve sam to i ja isprobala: od algi, sojinih proizvoda, umeboshi octa i sl.
Opet sam se na kraju vratila korijenima i zaključila da je lokalna i sezonska hrana najzdravija za naš organizam.
Kopriva je jedna od njih. Kad bi znali koliko je zdrava, umjesto cvijeća u teglama, sadili bi koprivu. Svaki dio, od lista do korijena je jestiv. Sada joj je sezona i odete li na izlet, možete je nabrati i raditi od nje juhu, variva. Možete je sušiti za čaj ili najbolje, piti u zelenim kašastim sokovima. Kopriva jača krv, odlična je protiv anemije, bogata je željezom.
Nemojte se bojati okusa, ne peče 😉
Ja sam vam pripremila jednostavan recept za juhu, u kojoj se kopriva kuha tek 2-3 minute i zadržava sve svoje vrijedne sastojke.
SASTOJCI
50 g listova koprive
2 velika korijena peršina
komadić korijena celera
3 mlada luka
3 češnja češnjaka
2 sušene rajčice iz maslinovog ulja
limunov sok(količina prema želji)
sol
papar
maslinovo ulje
ZA SERVIRANJE
nekoliko prženih sjemenki suncokreta
nekoliko kockica preprženog integralnog kruha
žličica domaćeg vrhnja
RECEPT:
Koprivu namočite u zdjelu punu vode u koju ste dodali žlicu octa. Nakon 10-ak minuta je dobro isperite.
Luk, celer i peršin narežite na komadiće pa stavite dinstati u lonac na maslinovom ulju. Posolite. Neka se dinsta 2-3 minute miješajući. Dodajte nasjeckane sušene rajčice i češnjak. Promiješajte.
Sve prekrijte vodom. Za početak 300 ml. Neka proključa. Sada dodajte koprivu. Neka se kuha 2-3 minute poklopljeno, tek toliko da malo omekša. Ugasite vatru. Štapnim mikserom sve usitnite pa dodajte još soli, papar i limunov sok. Ako je potrebno, dodajte još vode do željene gustoće. Juha mora biti tekuća, a ne kašasta. Ne radite smoothie 😉
Prilikom serviranja dodajte po želji, komadiće prženog kruha i sjemenke suncokreta te par kapi domaćeg vrhnja. Dobar tek.
Nasja
U mojoj obitelji, generacijama, hrana je glavna tema razgovora, okosnica najljepših druženja, obiteljskih okupljanja za stolom, blagdanskih veselja. Hrana nikada nije bila samo potreba! U nasljeđe se prenosila vještina pripreme tradicionalnih receptura, dalmatinskih specijaliteta i sjećam se, kao dijete, živih rasprava između moje bake, mame i teta, tko najbolje priprema njoke, pašticadu, janjetinu…..orahnjaču i ostale delicije! Naglasak je, dakako, uvijek bio na domaćem, ne špricanom, sezonskom i zdravom, što je i moja nit vodilja kod svakodnevnog kuhanja za moju obitelj…….Nikada nam nije bilo dozvoljeno jesti slatkiše u neograničenim količinama! Pazilo se na raznolikost namirnica i boja na tanjuru! Smatralo se da je hrana izvor zdravlja ili uzrok svih bolesti! Ja sam, ipak po prirodi znatiželjna i koliko god štovala tradiciju, uvijek u svojim jelima pokušavam unijeti dašak novog, nepoznatog i malo drugačijeg. Ljubomorno i sebično čuvam bakine bilježnice s receptima koji su se skupljali desetljećima! Moje bake i tete, danas više nema. Nekako, nostalgično, ovaj blog posvećujem njima u čast, kao zahvalu za ljubav prema kuhanju i hrani koju su mi usadili i naučili me, ni neznajući, prenositi tu ljubav dalje….
