-
Orada s raštikom i kaparima
Kada surađujem s nekim brendom, najvažnije mi je obostrano povjerenje. Njihovo povjerenje da će recept koji radim biti dostojan njihovog proizvoda, a s druge strane, moja vjera u kvalitetu proizvoda. Tada se dogodi čarolija. Zato sam s velikim veseljem prihvatila suradnju sa Cromarisom. Svježa orada stigla mi je dostavom i točno sam znala što želim skuhati. Meni je riba uvijek inspiracija.. Jelo sa žlicom koje će biti više nego dostojna zamjena bakalaru u danima koji slijede… Ako želite oduševiti, ostaviti bez teksta ili samo ostaviti dojam vrhunskog domaćina, ovaj recept je pravi izbor… Raštika, kao prava sezonska namirnica, koju smo navikli kombinirati s mesom, pokazala se kao odličan dodatak oradi. Savršen…
-
Odgajamo li egomanijake?
Moje djetinjstvo trajalo je sedamdesetih i osamdesetih.. Mama, tata, pet godina stariji brat i ja. Ne sjećam se da su se roditelji igrali sa mnom. Imala sam igračke i provodila sate u svijetu mašte. Mama je kuhala ili pospremala. Bavila se kućom i važnijim stvarima. Niti sam htjela niti ju tražila da se igramo skupa. Zato valjda i danas imam bujnu maštu i uživam u rijetkim trenutcima samoće. Ljeti smo po cijele dane bili vani, penjali se, skakali, ali znalo se vrijeme ručka, večere i spavanja. Kada su nam dolazili gosti, znalo se da djeca, osim za vrijeme jela, nemaju što tražiti za stolom s odraslima. ‘Ajmo, djeco, u sobu!…
-
Gusta juha s lignjama, slanutkom i špinatom
Kod kuhanja, baš kao i kod ljudi, najviše cijenim jednostavnost. Bez suvišnih začina, miješanja okusa. Tek poneki twist. Začini, kao i modni detalji, imaju ulogu da naglase ljepotu, a ne da ju potpuno prekriju, da dominiraju. Zato volim ribu. Kada je riba na jelovniku, to je posebna sreća. Ne samo riba, svi plodovi mora. Pa maslinovo ulje, češnjak, peršin, sol i papar. A od glavonožaca, kad poželim nešto malo drugačije, pripremim jelo sa žlicom. Mahunarke, naročito slanutak, imaju tu neku posebnu vezu s ribom. Daju joj punoću, a s obzirom na to da nemaju dominantnu aromu, dopuste ribi da zablista. Ovoga puta sam zamislila lignje sa slanutkom i tek malo…
-
Kesten rolada
Jesen… Kesteni, gljive, jabuke, bundeve… Sezonski plodovi od kojih su kesteni ipak u najljepšem sjećanju… Sljeme nam je bilo blizu.. Pa smo gotovo svaki vikend odlazili na izlete…… Pješice… Nosili smo ruksake, dekicu, limenu kutiju punu pohane teletine koju je mama večer prije pržila, narezane rajčice, kruh i termosicu punu limunade…. Pa bi tamo negdje između dva hrasta i kestena napravili piknik… Raširili smo plavu dekicu preko šarenog lišća i uživali… Brat je svuda sa sobom nosio loptu, a ja gumi-gumi. Nije nam bilo dosadno, naprotiv… Kući bi se vratili umorni, siti s punim vrećama kestena… A, onda, godinama poslije, kada smo se brat i ja odselili, tata je nastavio…
-
Mediteranska pileća prsa
Evo mene opet s piletinom Baš sam maštovita zadnje vrijeme Kad djeca uđu u pubertet i još se aktivno bave sportom, a još su i dječaci, tada je apetit takav da koliko god skuham nije dovoljno.. Pa se prisjetim faze:” jedna za mamuuuu, druga za taatuuuuu…!” I smijem se… Zamijenilo ju je:”Mama, ima li još!” Tako sva nastojanja da skuham ručak za dva dana padaju u vodu… Isto tako, potreba za… mesom raste i proteini iz mahunarki jednostavno nisu dovoljni.. Koliko god sam zagovarala ručkove s mesom jednom tjedno, sada ipak meso jedemo češće.. Ne toliko ja i suprug, već sin.. Izgleda da u ovoj fazi rasta, razvoja i pojačane…
-
Tingul
Kad radim neko obiteljsko jelo po starom, tisuće puta isprobanom receptu, zovem mamu… Da me podsjeti na detalje… Postavim joj jedno pitanje, a dobijem barem deset odgovora.. Kao kad sam imala 5 Kao da nisam ni jaje još naučila ispeći… Pa me iznervira A ona je posebno osjetljiva na mesne umake… Pa ti savjeti izgledaju ovako: “Prvo šufigaj kapulu i papriku” “Mama, znam da trebam šufigat kapulu” “Znam ja da ti znaš, ali dobro šufigaj, dugo.. jer ti ne smi plivat kapula u šugu kad je gotov!” “Mama, samo me zanima jel’ staviš brašna malo?” “Bože sačuvaj, ma kakvo brašno? Povrće će ti dat gustoću” “I stavi lipo jednu pomu…
-
Paradižot
Jaja su oduvijek pa sve do sada bila cijenjena namirnica… Sirova su se pila za energiju kod većih fizičkih napora, a kod pada imuniteta ili slabosti organizma, mutila su se sa šećerom uz dodatak prošeka u kremu… Danas neka nova vremena… Pa su jaja pod povećalom i kritikama.. Jesu li zdrava ili nisu?… Kod mene se ništa nije promijenilo… Domaća jaja su omiljena i redovita namirnica na stolu… poširana, u sorbulu, tvrdo kuhana, u omletu, savršen ručak u kombinaciji s povrćem… Sada kad smo ustanovili da su domaća jaja super hrana (barem na ovom blogu), da se vratim u prošlost i uspomene… Nisam dugo. Večera mojeg djetinjstva, kad se vratiš…
-
Štrudel od jabuka
Mama je tijesto za štrudel razvlačila preko cijelog stola.. Ne do pola, nego ga je sasvim obukla u tijesto tako da bi krajevi visili sa strana… A te krajeve bi nožem odstranila, skupila u hrpicu pa bi sutra ispekla kroštule i posula ih šećerom u prahu. Taman kad smo pojeli zadnju fetu štrudela i pomislili da je to sve, ona bi izvukla asa iz rukava. Mislim da su mi zbog toga kroštule još i draže. Sutra idem kod mame… Ima par dana kako je navršila 76. Već neko vrijeme govori kako ne može više… …Ne može više nakuhavati, mijesiti, peći… Ne da joj se… Da samo znate kakva je ta…
-
Mesne okruglice u curry umaku
Imam cijeli popis recepata za umake koje mi je tata natipkao. Dok je, za vrijeme studentskih dana u Švedskoj radio u jednom restoranu, naučio je pripremati jela poput poznatih mesnih okruglica pa sve do talijanskih specijaliteta… Već sam pisala o njegovom životu u Švedskoj, ali nisam nikada pisala o tome koliko je volio svoja znanja i iskustva stavljati na papir. Da ostane pisani trag… Pa tako čuvam njegov rječnik švedskih izraza, hrpu recepata, raznih događaja koji su mu bili važni.. Nije na tome stao. Kada se vratio u domovinu, nastavio je s izradom obiteljskog stabla koje seže sto godina unatrag, pa imamo cijele plahte papira na kojemu su naši korijeni……
-
Juneći šug s domaćom manistrom
Manistra usuvo. Ma to nije samo još jedan naziv jela u dijalektu. To je puno više. Kad kažem “manistra usuvo” ili mislite da nisam normalna ili vam suza poteče, a sjećanje vas odvede u trenutak kada vas baka doziva s prozora na obid dok se bezbrižno verete po stablu višnje i natječete s ekipom iz ulice, tko će više višanja utrpati u usta. U biloj majici na špaline. A onda trkom doma, kroz vrtal di se suše bili lancuni. E, da… a lancuni su posebna priča… Bilo je onda već perilice, ali nisam nikada bila sigurna čemu je služila. Eno je, još stoji u kupaoni bakine kuće u Solinu, skoro…