Recepti,  Variva i juhe,  Zima

Zimsko varivo s ječmom i čimulicama

Odlučili smo ovaj tjedan jesti samo bezmesne obroke… Dobro, nismo baš mi odlučili. Ja sam odlučila.
S obzirom na to da ipak ja držim kuhaču u svojim rukama, dajem si to za pravo.
Ubilo nas blagdansko prejedanje pa sam se nekako sažalila nad vlastitom sudbinom.
Zanemarit ću želje djeteta… iako bi on meso i tijesto svaki dan, pojest će uglavnom sve što mu serviram. Nakon dugogodišnje borbe, svađe, suza i borbe. (Da ne bi pomislili “Blago tebi”).
Muž srećom uživa u laganijim obrocima, u obilju povrća i jelima sa žlicom.
Dođu te neka godine kad i najtvrdokorniji mesožderi popuste.
Pa sam se opskrbila povrćem s lokalne tržnice i krenula u avanturu zvanu kreiranje obroka…
Dva divna jela su se rodila ovoga vikenda. Lagana, a opet zasitna..
Ovo varivo sam čak i mami odnijela na probu… Nazvala me punih usta da mi kaže:” Ajme, šta je ovo dobro!”
Meni dovoljno, a kako će se vama svidjeti, to tek čekam… recept je tu…

RECEPT:

250 g crvenog graha
4-5 žlica ječma
3-4 glavice čimulica
2 mrkve
1 luk
1 češnjak
komadić korijena celera
2 slane srdele
sol, papar, maslinovo ulje, 2 lovorova lista

Grah namočite u vodu barem 3-4 sata prije kuhanja.
Ječam operite.
U sjeckalici usitnite luk i celer.
Mrkvu narežite na polumjesece
Čimulice operite, odstranite tvrdi dio peteljke.
Češnjak narežite na listiće.
Slanim srdelama ili inćunima odstranite kost i kožu pa ih usitnite u kašu.
Na maslinovom ulju dinstajte luk i celer oko 10-15 minuta

Odmah posolite, ubacite lovor.
Pred kraj ubacite češnjak, mrkvu, slane srdele pa još kratko dinstajte.
Ubacite grah i ječam i dodajte vode tek toliko da prekrije sadržaj,
Neka se kuha oko 30 minuta.
U međuvremenu skuhajte čimulice u kipućoj slanoj vodi.
Kuhaju se sasvim kratko .. ne više od 5-8 minuta.
Vodu od kuhanja čimulica koristite za podlijevanje graha umjesto temeljca.
Grah začinite, kad je grah kuhan dodajte čimulice, još maslinovog ulja i servirajte.

Uz toplu domaću focacciu, bolje ne može!
Dobar tek!

print

7
(Visited 8.018 times, 1 visits today)

U mojoj obitelji, generacijama, hrana je glavna tema razgovora, okosnica najljepših druženja, obiteljskih okupljanja za stolom, blagdanskih veselja. Hrana nikada nije bila samo potreba! U nasljeđe se prenosila vještina pripreme tradicionalnih receptura, dalmatinskih specijaliteta i sjećam se, kao dijete, živih rasprava između moje bake, mame i teta, tko najbolje priprema njoke, pašticadu, janjetinu…..orahnjaču i ostale delicije! Naglasak je, dakako, uvijek bio na domaćem, ne špricanom, sezonskom i zdravom, što je i moja nit vodilja kod svakodnevnog kuhanja za moju obitelj…….Nikada nam nije bilo dozvoljeno jesti slatkiše u neograničenim količinama! Pazilo se na raznolikost namirnica i boja na tanjuru! Smatralo se da je hrana izvor zdravlja ili uzrok svih bolesti! Ja sam, ipak po prirodi znatiželjna i koliko god štovala tradiciju, uvijek u svojim jelima pokušavam unijeti dašak novog, nepoznatog i malo drugačijeg. Ljubomorno i sebično čuvam bakine bilježnice s receptima koji su se skupljali desetljećima! Moje bake i tete, danas više nema. Nekako, nostalgično, ovaj blog posvećujem njima u čast, kao zahvalu za ljubav prema kuhanju i hrani koju su mi usadili i naučili me, ni neznajući, prenositi tu ljubav dalje….